Education
studeni 3, 2026

Što određuje cijene kriptovaluta?

Jedna kriptovaluta vrijedi nekoliko centi, druga tisuće eura. Dok jedna postupno poskupljuje, cijena druge može se u nekoliko sati znatno promijeniti. Sam pogled na cijenu pritom nije dovoljan da bismo razumjeli kako tržište vrednuje određenu imovinu ni koliko ju je lako prodati.


Cijena kriptovalute nastaje pri trgovanju. Na nju utječu količina dostupnih kovanica ili tokena, interes kupaca i spremnost imatelja na prodaju. Važno je i to koliko veliku transakciju tržište može prihvatiti bez znatnog pomaka cijene. Ako razumijemo te povezanosti, lakše ćemo razlikovati cijenu jednog tokena od vrednovanja cjelokupne njegove optjecajne ponude i shvatiti zašto ista vijest ne mora svaki put imati jednak učinak na tržište.


Cijena nastaje pri trgovanju


Na burzi s knjigom naloga susreću se ponude za kupnju i prodaju. Kupac određuje koliko je spreman platiti, dok prodavatelj određuje cijenu po kojoj želi prodati. Transakcija se izvršava u trenutku kada se njihova cjenovna očekivanja susretnu. Knjiga naloga bilježi još neizvršene naloge, dok povijest transakcija prikazuje već izvršene transakcije.


Često čujemo da cijena raste jer ima više kupaca nego prodavatelja. No svaka izvršena transakcija zahtijeva obje strane. Odlučujuća je prije svega količina kojom žele trgovati i njihova spremnost da prihvate dostupne cijene.


Ako kupci postupno iskoriste najjeftinije prodajne ponude i i dalje žele kupovati, daljnje transakcije mogu se odvijati po višim cijenama. Pri hitnim prodajama, naprotiv, mogu postupno nestajati najviše kupovne ponude, a cijena može padati. Jedan veliki sudionik tako može imati veći utjecaj na tržište nego mnogo malih ulagatelja.


Broj na zaslonu osim toga može predstavljati cijenu posljednje transakcije ili okvirni podatak sastavljen s više tržišta. Stoga ne mora odgovarati cijeni po kojoj se upravo može kupiti ili prodati cijela željena količina kriptovalute.


Kod konkretne transakcije važne su trenutačne ponude, njezina veličina i naknade. Razlika između najbolje kupovne i prodajne ponude naziva se spread.


Istom se kriptovalutom na različitim platformama za trgovanje može trgovati po neznatno različitim cijenama. Njihovo približavanje potiče arbitraža, odnosno iskorištavanje cjenovnih razlika između tržišta. Međutim, naknade, brzina prijenosa i drugi troškovi znače da sama cjenovna razlika još ne jamči ostvariv dobitak.


cryptocurrency_supply_and_demand

Ponuda nije samo ukupan broj tokena


Kod ponude kriptovaluta potrebno je razlikovati maksimalnu količinu, broj jedinica u optjecaju i količinu koja se stvarno nudi na prodaju. Imatelj može imati kovanice u svom novčaniku, ali ih po trenutačnoj cijeni možda ne želi prodati. Podatak o optjecajnoj ponudi stoga sam po sebi ne govori koliko se kriptovalute upravo može kupiti po cijeni navedenoj na burzi.


Bitcoin prema trenutačnim pravilima protokola ima konačno ograničenje od približno 21 milijun kovanica. Novi bitcoini nastaju unaprijed određenim tempom koji se postupno smanjuje.


Takozvani halving smanjuje količinu novih bitcoina koji se isplaćuju za iskopani blok, a time i tempo njihova izdavanja. Međutim, ne prepolovljuje već postojeću količinu bitcoina ni stanja u novčanicima. Ograničena ponuda ujedno sama po sebi ne jamči rast cijene. Važno je postoji li i dalje interes za kriptovalutu.


Druge kriptovalute mogu imati drukčija pravila. Novi tokeni mogu nastajati, primjerice, kao nagrade za osiguravanje mreže. Dio ranije stvorenih jedinica može biti privremeno zaključan i potom otpušten.


Neki projekti koriste i spaljivanje tokena, pri kojem ih trajno uklanjaju iz upotrebljive ponude. Samo spaljivanje, međutim, još ne znači da se ukupna količina tokena smanjuje ako istodobno nastaju novi.


Za razumijevanje cijene stoga je važno pratiti i kretanje ponude tijekom vremena. Planirano otpuštanje tokena može povećati količinu dostupnu za prodaju. Njegov cjenovni učinak ipak ovisi o ponašanju imatelja i potražnji. Unaprijed poznat događaj trgovci osim toga mogu uzeti u obzir već prije nego što se dogodi.


Potražnju čine upotreba i očekivanja


Interes za kriptovalutu može proizlaziti iz njezine praktične upotrebe. Netko je treba za prijenos vrijednosti ili plaćanje mrežnih naknada, drugi je želi dugoročno držati. Treći kupac očekuje da će je kasnije prodati po višoj cijeni. Na istom se tržištu tako susreću različite motivacije i investicijski horizonti.


Na potražnju mogu utjecati tehnička poboljšanja mreže, dostupnost novih usluga ili investicijskih proizvoda, povjerenje u daljnji razvoj i pozornost na društvenim mrežama.


Lakši pristup kriptovaluti može privući nove zainteresirane, dok gubitak povjerenja može smanjiti spremnost na kupnju. Najava nove funkcije, međutim, ne znači automatski rast cijene. Tržište može sumnjati u njezinu stvarnu upotrebu ili njezinu korist očekivati već unaprijed.


Zamislimo projekt koji najavi suradnju s poznatom tvrtkom. Za procjenu važnosti takve vijesti potrebno je znati što će suradnja stvarno donijeti i stvara li razlog za korištenje konkretnog tokena.


Sam interes za tehnologiju, naime, još ne objašnjava zašto bi potražnja za određenim tokenom trebala rasti. Slično tome, ni broj ljudi koji prate projekt ne odgovara količini novca koju su spremni platiti za njegove tokene.


crypto-market-liquidity-and-depth

Likvidnost odlučuje o cijeni naše transakcije


Likvidnost izražava koliko se lako imovina može kupiti ili prodati bez znatnog utjecaja na njezinu cijenu. Na likvidnom tržištu obično postoji dovoljno protustrana za namjeravanu veličinu transakcije, a razlika između kupovne i prodajne cijene obično je manja.


Važna je i sposobnost tržišta da kontinuirano nadopunjuje ponude i održi dovoljno protustrana i pri povećanom interesu za trgovanje.


Utjecaj dostupnih ponuda pokazuje jednostavan primjer. Pretpostavimo da na modelnoj burzi postoje sljedeći prodajni nalozi. Tijekom kupnje se ne mijenjaju, a radi preglednosti izostavit ćemo naknade.


100 tokena

Cijena po tokenu: 10,00 EUR
Cijena za cijelu količinu: 1.000 EUR


200 tokena

Cijena po tokenu: 10,10 EUR
Cijena za cijelu količinu: 2.020 EUR


200 tokena

Cijena po tokenu: 10,40 EUR
Cijena za cijelu količinu: 2.080 EUR


Ako želimo odmah kupiti 500 tokena i prihvatimo sve navedene ponude, platit ćemo ukupno 5.100 eura. Prosječna kupovna cijena bit će 10,20 eura po tokenu, iako je na početku najbolja prodajna ponuda bila 10 eura.


Posljednji dio kupnje izvršit će se po 10,40 eura. U prosjeku ćemo dakle kupiti dva posto skuplje u odnosu na izvorno dostupnu najbolju cijenu.


Ta razlika između očekivane i stvarno postignute cijene naziva se cjenovno klizanje ili slippage. Kod većeg naloga može nastati tako što se transakcija postupno izvršava prema ponudama na nekoliko cjenovnih razina. U praksi se cijene osim toga mogu mijenjati i tijekom samog izvršavanja naloga.


Visok volumen trgovanja tijekom posljednjeg dana pritom sam po sebi ne jamči da ćemo upravo sada lako prodati veću količinu kriptovalute. Volumen opisuje prošlu aktivnost, dok su nam za novu transakciju potrebne trenutačno dostupne protustrane.


Ni opsežna knjiga naloga ne mora biti dovoljna ako su ponude koncentrirane daleko od trenutačne cijene. Bitna je prije svega količina dostupna u njezinoj blizini.


Što izražava tržišna kapitalizacija


Tržišna kapitalizacija, često označena engleskim izrazom market cap, pomaže u usporedbi veličine pojedinih kriptovaluta.


Izračunava se kao umnožak cijene jedne jedinice i broja jedinica u optjecaju. Za smislenu usporedbu potrebno je koristiti usporedive podatke o ponudi i cijeni. Sama kapitalizacija, međutim, ne određuje je li kriptovaluta podcijenjena, kvalitetna ili sigurna.


Tržišna kapitalizacija = cijena jednog tokena × broj tokena u optjecaju


Zamislimo kriptovalutu sa 100 milijuna tokena u optjecaju i cijenom od 10 eura. Njezina tržišna kapitalizacija iznosi jednu milijardu eura. Ako se uz istu količinu tokena cijena poveća na 11 eura, kapitalizacija će doseći 1,1 milijardu eura.


Razlika od 100 milijuna eura, međutim, ne znači da su ulagatelji morali upravo toliko novca nanovo uložiti u kupnje.


Promijenjena tržišna cijena pri izračunu se primjenjuje na sve jedinice u optjecaju, uključujući i one kojima se uopće nije trgovalo. Kapitalizacija stoga ne predstavlja zbroj povijesnih ulaganja ni novčanu pričuvu koju bi imatelji mogli zajedno podići.


Jednako tako ne može se pretpostaviti da bi svi uspjeli prodati svoje tokene po posljednjoj objavljenoj cijeni. Opsežne prodaje postupno bi iscrpljivale dostupne kupovne ponude i mogle bi snižavati cijenu.


Upravo se ovdje tržišna kapitalizacija povezuje s likvidnošću. Visoko vrednovanje samo po sebi ne govori koliko se novca stvarno može dobiti prodajom veće količine kriptovalute.


Jedinična cijena osim toga može stvarati zavaravajući dojam da token od nekoliko centi ima veći prostor za rast od tokena od nekoliko stotina eura. Važna je, međutim, i količina tokena u optjecaju. Razliku pokazuje sljedeća modelna usporedba.


Cijena jednog tokena

Kriptovaluta A: 0,01 EUR
Kriptovaluta B: 100 EUR


Broj tokena u optjecaju

Kriptovaluta A: 100 milijardi
Kriptovaluta B: 1 milijun


Tržišna kapitalizacija

Kriptovaluta A: 1 milijarda EUR
Kriptovaluta B: 100 milijuna EUR


Kriptovaluta A ima znatno nižu cijenu jednog tokena, ali je njezina optjecajna ponuda vrednovana deset puta više.


Kad bi njezina cijena uz isti broj tokena porasla na jedan euro, to bi odgovaralo tržišnoj kapitalizaciji od 100 milijardi eura.


Nije riječ o predviđanju ni o dokazu da takav rast nije moguć. Primjer, međutim, pokazuje zašto je cjenovni cilj tipa „barem jedan euro po tokenu“ potrebno procjenjivati u kontekstu ukupnog vrednovanja kriptovalute.


Zašto pratiti i buduću ponudu


Kod nekih je projekata u optjecaju samo manji dio tokena, dok ostali čekaju na otpuštanje. Uz tržišnu kapitalizaciju stoga se možemo susresti i s pokazateljem potpuno razrijeđenog vrednovanja, engleski fully diluted valuation ili FDV.


Taj pokazatelj preračunava širu ponudu tokena po njihovoj trenutačnoj jediničnoj cijeni. Pružatelji podataka pritom mogu raditi s ukupnom ili maksimalnom ponudom, pa je važno provjeriti korištenu metodologiju.


Zamislimo projekt sa 100 milijuna tokena u optjecaju, maksimalnom ponudom od jedne milijarde tokena i cijenom od 10 eura po jedinici.


Njegova tržišna kapitalizacija iznosi jednu milijardu eura. Ako za izračun pokazatelja FDV upotrijebimo maksimalnu ponudu, dobit ćemo deset milijardi eura.


Izračun samo pokazuje kakvo bi bilo vrednovanje te količine tokena po trenutačnoj cijeni. Ne predviđa koliko će tokeni vrijediti nakon otpuštanja.


Razlika između tih dvaju podataka upozorava na moguću buduću promjenu dostupne količine. Za njezinu procjenu potrebno je poznavati raspored otpuštanja i to kome će tokeni pripasti.


Veća ponuda može uz nepromijenjenu potražnju stvarati pritisak na cijenu. Stvarni ishod, međutim, ovisi i o tome hoće li imatelji novo dostupne tokene prodati i koliki će biti interes za njih.


cryptocurrency-market-volatility

Zašto cjenovne oscilacije mogu biti tako nagle


Stupanj kolebanja cijene naziva se volatilnost. Znatne promjene cijene u promatranom razdoblju znače veću volatilnost nego relativno mirno kretanje. Taj podatak, međutim, sam po sebi ne govori hoće li sljedeći cjenovni pomak biti uzlazni ili silazni.


Kod kriptovaluta kolebanju može istodobno pridonositi nekoliko čimbenika.


Jedan od njih je promjenjivo povjerenje ulagatelja. Vijest o napadu na uslugu, tehničkom problemu, promjeni pravila u nekoj zemlji ili značajnoj poslovnoj suradnji može brzo promijeniti očekivanja tržišta.


Bitna je i razlika između očekivane i stvarno objavljene informacije. Povoljna vijest ne mora izazvati rast ako je tržište već računalo s njom ili je očekivalo još bolji rezultat. Cjenovni pomak može izazvati čak i neprovjerena informacija, i to prije nego što se uspije utvrditi stvarno stanje stvari.


Sljedeći čimbenik je povezanost kriptovalutnog tržišta sa širim financijskim okruženjem. Kamatne stope i spremnost ulagatelja na preuzimanje rizika mogu utjecati i na kriptovalute.


Istraživanje koje je objavio Međunarodni monetarni fond opisuje povezanost između pooštravanja američke monetarne politike, promjene spremnosti ulagatelja na rizik i pada kriptovalutnog tržišta. (izvor: The Crypto Cycle and US Monetary Policy, MMF, 2023).


To, međutim, ne znači da svako povećanje kamatnih stopa mora dovesti do trenutačnog i jednako izraženog pada svih kriptovaluta.


Cjenovne pomake može pojačati i financijska poluga. Trgovac zahvaljujući njoj dobiva veću izloženost cjenovnim promjenama nego što odgovara njegovim vlastitim uloženim sredstvima.


Pri nepovoljnom kretanju i nedostatnom pokriću platforma za trgovanje može njegovu poziciju prisilno zatvoriti.


Likvidacije pozicija koje se klade na rast mogu povećati prodajni pritisak na odgovarajućem tržištu. Zatvaranje pozicija koje se klade na pad može, naprotiv, donijeti dodatni kupovni pritisak.


Pritom je važno razlikovati trgovanje stvarnim kriptovalutama uz posuđena sredstva od izvedenica, koje pružaju izloženost cijeni putem ugovora.


Zatvaranje pozicije u izvedenicama, naime, ne znači automatski prodaju jednake količine stvarnih kovanica. No i tržište izvedenica može pridonositi širim cjenovnim pomacima.


Na opseg cjenovne reakcije naposljetku utječe i dostupna likvidnost. Veliki nalog može na slabo likvidnom tržištu imati izraženiji učinak, a u razdoblju neizvjesnosti sudionici mogu povući dio svojih ponuda.


Činjenica da se kriptovalutama može trgovati neprekidno ne jamči jednaku dostupnost protustrana u bilo koje doba. Ni visoka tržišna kapitalizacija stoga nije jamstvo stabilnog kretanja cijene.


Kako cjenovni pomak staviti u kontekst


Pri praćenju izraženog rasta ili pada pomaže postaviti si nekoliko pitanja. Jesu li se promijenile informacije o samom projektu, pravila njegove ponude, uvjeti na cijelom tržištu ili prije svega spremnost sudionika na trgovanje?


Isti pomak na grafikonu može imati različite uzroke, a jedan naslov ne mora obuhvatiti sve okolnosti.


Uz cijenu stoga ima smisla pratiti optjecajnu i buduću ponudu te dostupne informacije o likvidnosti.


Kod vijesti je važno razlikovati najavljenu namjeru od stvarno dovršene promjene. Kod izraženih postotnih pomaka pak trebamo znati početnu cijenu i promatrano vremensko razdoblje.


Rast s jednog centa na dva doduše predstavlja stopostotno povećanje vrijednosti, ali sam po sebi ništa ne govori o uzroku pomaka ni o mogućnosti prodaje veće količine tokena.


Takav pristup procjeni tržišta ne pruža sigurnost u pogledu daljnjeg razvoja. Pomaže, međutim, postavljati preciznija pitanja i bolje razumjeti što pojedini podaci stvarno znače.


Zaključak


Cijena kriptovalute nastaje pri konkretnim transakcijama u kojima se interes kupaca susreće sa spremnošću imatelja na prodaju. Ponuda određuje dostupnu količinu i njezino kretanje, dok potražnja odražava praktičnu upotrebu i očekivanja ulagatelja. Likvidnost potom utječe na to pod kojim se uvjetima namjeravana transakcija stvarno može izvršiti.


Tržišna kapitalizacija pomaže staviti jediničnu cijenu u kontekst ukupnog vrednovanja tokena u optjecaju. Ona, međutim, ne govori ništa o količini uloženog novca ni o iznosu koji bi svi imatelji zajedno dobili prodajom. Niska cijena jednog tokena stoga sama po sebi ne znači povoljnu investiciju.


Nagle cjenovne oscilacije mogu nastati istodobnim djelovanjem novih informacija, promjena povjerenja, korištenja financijske poluge i ograničene likvidnosti.


Razumijevanje tih utjecaja doduše ne omogućuje pouzdano predviđanje budućih cijena, ali pruža bolju osnovu za procjenu zbivanja na tržištu i prepoznavanje situacija u kojima sam cjenovni grafikon nije dovoljan za razumijevanje.


Ovaj tekst služi isključivo u informativne i obrazovne svrhe i ne predstavlja investicijski savjet. Kriptoimovina je volatilna i možete izgubiti cijeli uloženi iznos.

Prikaži sve članke

Author

Tomáš Bára

Tomáš Bára
Education
listopad 27, 2026 11 minute čitanja

Hipotekarni kredit osiguran Bitcoinom: Evolucija financiranja ili početak revolucije?

Možete li kupiti nekretninu bez prodaje svog Bitcoina? U SAD-u već postoje hipotekarni krediti i zajmovi osigurani Bitcoinom. Saznajte kako ti modeli funkcioniraju, što znači LTV, tko tijekom otplate kontrolira kolateral i zašto je njihova upotreba u Češkoj zasad složena.

Pročitaj više
Education
listopad 20, 2026 11 minute čitanja

Prevare s kriptovalutama

Telefonat od nekoga tko tvrdi da je korisnička podrška, prilika za ulaganje koju promiče poznato lice ili nagrada koja se neočekivano pojavi u vašem novčaniku. Svaka situacija može izgledati drugačije, ali sve mogu dovesti do istog ishoda: otkrivamo osjetljive podatke, šaljemo novac ili odobravamo transakciju ne razumijući što ona zapravo radi.
Pročitaj više
Ovaj je članak isključivo informativnog karaktera i ne predstavlja investicijski, financijski, pravni ni porezni savjet. Informacije navedene u članku nisu preporuka za kupnju, prodaju, razmjenu ili držanje kriptovaluta ili druge digitalne imovine. Vrijednost kriptovaluta može znatno oscilirati, a ulaganje u njih povezano je s rizikom gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prije donošenja bilo kakve odluke preporučujemo da razmotrite vlastitu financijsku situaciju i, prema potrebi, posavjetujete se sa stručnjakom.