Veliki igrači i cijene kriptovaluta: Kada je riječ o uobičajenom trgovanju, a kada o manipulaciji tržištem?

Veliki prijenosi kriptovaluta ili nagle oscilacije cijena često izazivaju nagađanja o manipulaciji tržištem. Kada se, primjerice, na burzu premjesti velika količina bitcoina, investitori mogu očekivati značajan pad cijene. Sam prijenos, međutim, ne znači da je doista došlo do prodaje.

Veliki investitori mogu značajno utjecati na cijene kriptovaluta, ali ne predstavlja svaka velika trgovina manipulaciju. Važno je razlikovati uobičajenu trgovačku aktivnost od namjernog stvaranja lažnog dojma ponude ili potražnje.

Tko su kripto kitovi?

Naziv kit koristi se za investitore ili druge subjekte koji posjeduju veliku količinu kriptovaluta. Jedinstvena granica ne postoji, ali se, primjerice, kod Bitcoina ponekad kitovima smatraju subjekti koji drže najmanje 1.000 BTC.

Važno je, međutim, razlikovati blockchain adresu od njezina stvarnog vlasnika. Jedan investitor može koristiti nekoliko novčanika, dok jedna adresa burze može sadržavati sredstva tisuća klijenata.

Veliko stanje na određenoj adresi stoga automatski ne znači da sve kriptovalute pripadaju jednom investitoru ili da ih se on sprema prodati.

Zašto velike trgovine utječu na cijenu?

Učinak velike kupnje ili prodaje ovisi prije svega o veličini naloga i likvidnosti tržišta.

Ako investitor prodaje veliku količinu kriptovaluta, a na tržištu nema dovoljno kupaca, njegov nalog može postupno iscrpljivati dostupne ponude za kupnju. Rezultat je pad cijene. Kod opsežne kupnje mehanizam djeluje obrnuto.

Na tržištima s nižom likvidnošću i relativno manje trgovine mogu izazvati značajne oscilacije cijena.

Veliki investitori stoga često dijele svoje naloge na manje dijelove kako bi ograničili njihov učinak na cijenu. Sam značajan pomak tržišta tako ne mora značiti da netko pokušava namjerno manipulirati cijenom.

Kada je već riječ o manipulaciji tržištem?

Do manipulacije dolazi u trenutku kada sudionici tržišta obmanjujućim postupanjem pokušavaju stvoriti lažnu sliku ponude, potražnje ili trgovačke aktivnosti.

Među najpoznatije manipulativne prakse ubrajaju se:

Spoofing – trgovac zadaje velike naloge za kupnju ili prodaju koje zapravo ne namjerava izvršiti. Cilj mu je stvoriti dojam snažne potražnje ili ponude i utjecati na odlučivanje drugih investitora.

Wash trading – stvaranje umjetnog volumena trgovanja putem koordiniranih trgovina, primjerice između računa kojima upravlja isti subjekt. Token tako može djelovati popularnije nego što zapravo jest.

Pump and dump – organizirano podizanje cijene kriptovalute putem promocije, koordiniranih kupnji ili obmanjujućih informacija. Organizatori zatim svoje tokene prodaju po višoj cijeni, dok kasniji investitori mogu pretrpjeti značajne gubitke.

Te prakse nisu samo teorijske. Američka tijela su, primjerice, 2025. rješavala slučajeve tvrtki CLS Global i Gotbit, koji su bili povezani s umjetnim stvaranjem volumena trgovanja.

Samo otkazivanje naloga, visok volumen trgovanja ili brz rast cijene, međutim, još ne dokazuju manipulaciju. Odlučujuće su okolnosti i dokazi o stvarnom postupanju sudionika tržišta.

Što nam otkriva blockchain?

Blockchain omogućuje javno praćenje prijenosa kriptovaluta između pojedinih adresa. Ne možemo, međutim, uvijek utvrditi tko posjeduje sredstva ili zašto ih premješta.

Ako, primjerice, na burzu stigne velika količina bitcoina, može biti riječ o pripremi za prodaju, ali i o internom premještanju sredstava ili drugoj operativnoj radnji.

Isto tako veliki odljev kriptovaluta s burze ne mora automatski značiti da investitori kupuju i planiraju dugoročno držati.

Stoga je važno razlikovati stvarno izvršenu trgovinu od pukog prijenosa na blockchainu.

Mogu li kitovi predvidjeti kretanje tržišta?

Ponašanje velikih investitora predmet je brojnih analiza. Neka istraživanja upućuju na to da veliki imatelji u određenim razdobljima mogu povećavati svoje pozicije prije rasta cijene.

Primjerice, studija usmjerena na Ethereum u razdoblju od 2018. do 2023. utvrdila je povezanost između aktivnosti velikih imatelja i naknadnog kretanja cijene. Autori su, međutim, upozorili da rezultati ne predstavljaju dokaz manipulacije ni pouzdan vodič za predviđanje budućeg kretanja.

Praćenje kitova tako može donijeti zanimljive informacije o tržištu, ali samo po sebi nije dovoljno za uspješno donošenje investicijskih odluka.

Kako prepoznati sumnjivu aktivnost?

Pri procjeni vijesti o velikim investitorima važno je usmjeriti se na podrijetlo informacija i njihovo stvarno značenje.

Neuobičajen prijenos ne mora značiti prodaju, a nagli pomak cijene ne mora biti rezultat manipulacije. Na kretanje cijene mogu utjecati i automatski trgovački nalozi, promjene likvidnosti ili prisilno zatvaranje trgovačkih pozicija koje koriste financijsku polugu.

Znak upozorenja mogu biti prije svega koordinirani pozivi na kupnju, obećanja brze zarade ili pritisak na trenutačnu investicijsku odluku.

Investitori bi stoga trebali provjeravati dostupne informacije i ne smatrati svaki značajan pomak velikih imatelja signalom za kupnju ili prodaju.

Zaključak

Veliki investitori imaju značajan položaj na tržištu kriptovaluta i njihove trgovine mogu utjecati na kratkoročno kretanje cijena. To, međutim, automatski ne znači da manipuliraju tržištem.

Manipulativne prakse, kao što su spoofing, wash trading ili pump and dump, doista postoje. Za njihovo dokazivanje potrebni su, međutim, konkretni dokazi, a ne samo neuobičajene transakcije ili nagle oscilacije cijena.

Za ispravno razumijevanje tržišta kriptovaluta stoga je ključno razlikovati stvarno trgovanje, premještanje sredstava i namjernu manipulaciju.

Ne najavljuje svaka aktivnost kita promjenu cijene i nema svaki značajan pomak cijene svog skrivenog organizatora.

Ovaj tekst služi isključivo u informativne i edukativne svrhe i ne predstavlja investicijsko savjetovanje. Kriptoimovina je volatilna i moguće je izgubiti cijeli uloženi iznos.