Ulazak u svijet kriptovaluta bez poznavanja osnovne terminologije sličan je pokušaju snalaženja u stranoj zemlji bez karte ili poznavanja lokalnog jezika. Digitalna imovina više nije samo eksperiment za računalne entuzijaste, već čini složen financijski ekosustav. Kako se početnik u njemu ne bi izgubio i kako bi mogao donositi informirane odluke, najprije mora razumjeti stupove na kojima je ova tehnologija izgrađena.

Ispod površine

Temelj cijele industrije je blockchain. Zamislite ga kao digitalnu knjigu zapisa koja se dijeli među tisućama računala diljem svijeta. Za razliku od tradicionalne bankovne baze podataka kojom upravlja jedna institucija, blockchain je transparentan i gotovo nepromjenjiv. Jednom kada je transakcija zabilježena u toj mreži, ne može se naknadno izbrisati niti krivotvoriti. S ovim je konceptom usko povezana decentralizacija, koja označava stanje u kojem nijedno središnje tijelo, vlada ili banka ne kontrolira mrežu. Njezino funkcioniranje i sigurnost određuju sami sudionici, što donosi novu razinu slobode, ali i odgovornosti.

Još jedan važan tehnološki element su pametni ugovori. Riječ je o programabilnim sporazumima koji se automatski izvršavaju kada su ispunjeni unaprijed definirani uvjeti. Zahvaljujući njima moguće je provoditi složene operacije u digitalnom svijetu, poput automatizirane razmjene imovine ili osiguranja, i to bez potrebe za posrednicima poput javnih bilježnika ili odvjetnika.

Sigurnost na prvom mjestu

U kripto svijetu vrijedi pravilo da ste sami sebi banka. Pristup vašim sredstvima osiguran je putem digitalnog novčanika, koji tehnički ne pohranjuje same kovanice, već upravlja pristupnim ključevima zapisima na blockchainu. Najvažniji element je privatni ključ, koji služi kao krajnja lozinka za vaše financije. Ako ga netko pribavi, stječe potpunu kontrolu nad vašom imovinom. U slučaju gubitka uređaja postoji tzv. seed fraza, popis od dvanaest do dvadeset i četiri riječi koji služi kao glavni ključ za obnovu pristupa.

S aspekta sigurnosti razlikujemo dvije osnovne vrste pohrane. Hot pohrana stalno je povezana s internetom, što je praktično za česte transakcije, ali povećava rizik od kibernetičkih napada. S druge strane, cold pohrana, često u obliku posebnog hardverskog uređaja sličnog USB memoriji, čuva ključeve izvan mreže. Ova se metoda smatra najsigurnijim oblikom dugoročne zaštite kriptovaluta jer im hakeri ne mogu pristupiti putem mreže.

Rječnik zajednice

Tijekom vremena kriptovalutna zajednica razvila je vlastiti žargon koji često odražava psihologiju investitora. Često ćete se susresti s pojmom HODL, koji je nastao kao tipfeler riječi “hold” i odnosi se na strategiju dugoročnog držanja imovine bez obzira na kratkoročne cjenovne oscilacije. Na tržišne emocije često utječe fenomen poznat kao FOMO, odnosno strah od propuštanja, koji potiče ljude na kupnju kada su cijene na vrhuncu. Suprotno tome stoji FUD, što znači širenje straha, nesigurnosti i sumnje s ciljem izazivanja panike i pada cijena.

Na tržište također utječu takozvani kitovi — subjekti s toliko velikim količinama kapitala da njihove radnje mogu značajno pomaknuti cijenu određene valute. Osim dominantnog Bitcoina, postoje tisuće drugih projekata koji se zajednički nazivaju altcoini. Mnogi od njih imaju za cilj unaprijediti Bitcoinovu tehnologiju ili donijeti potpuno nove funkcionalnosti u području decentraliziranih financija.

Praktični pokazatelji

Za korisnike koji traže stabilnost u inače volatilnom okruženju postoje stabilcoini. U suštini, to su kriptovalute čija je vrijednost čvrsto vezana uz tradicionalne valute, najčešće američki dolar. Prilikom procjene snage pojedinih projekata početnici ne bi trebali gledati samo jediničnu cijenu kovanice, već prije svega tržišnu kapitalizaciju. Ovaj pokazatelj izražava ukupnu tržišnu vrijednost svih kovanica u opticaju i bolje odražava stvarnu veličinu i stabilnost projekta nego sama cijena pojedine kovanice. Na kraju, ali ne manje važno, svaki početnik trebao bi se držati načela DYOR, akronima koji potiče svakoga da prije trgovanja provede vlastito istraživanje.