Godine 2009. nastao je neupadljiv tehnološki eksperiment s ambicijom da promijeni način na koji novac funkcionira. Danas je Bitcoin globalni fenomen o kojem raspravljaju investitori, tehnološke tvrtke i vlade.

Iz izvorne ideje „digitalnog novca bez banaka“ razvio se sustav koji nudi alternativu klasičnom financijskom svijetu. Bitcoin pritom nije samo valuta. To je kombinacija tehnologije, ekonomskog modela i filozofije koja počiva na decentralizaciji i povjerenju bez posrednika.

Od krize do digitalne valute

Godine 2008. svijet je pogodila financijska kriza uzrokovana kolapsom banaka i neodgovornim upravljanjem financijskim sustavom. Milijuni ljudi izgubili su posao, štednju i povjerenje u institucije koje su trebale štititi gospodarstvo. Krajem 2008. na internetu se pojavio neupadljiv dokument. Imao je samo devet stranica, ali je sadržavao ideju koja je trebala temeljito promijeniti način na koji razmišljamo o novcu.

Dokument se zvao Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System i opisivao je sustav digitalnog novca koji bi funkcionirao bez banaka, bez vlada i bez potrebe za povjerenjem u bilo kakav središnji autoritet.

Nekoliko mjeseci kasnije, 3. siječnja 2009., taj je sustav pokrenut. Nastao je prvi blok Bitcoin mreže — takozvani genesis block — a s njim i prva doista decentralizirana digitalna valuta: Bitcoin.

Ideja stvaranja sustava u kojem nije potrebno vjerovati banci, nego je dovoljno vjerovati matematici i tehnologiji, simbolično je ugrađena u prvi blok Bitcoina:

“The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks”
(„The Times, 3. siječnja 2009.: ministar financija na rubu drugog spašavanja banaka“)

Ta se rečenica odnosila na naslovnicu britanskog dnevnika The Times i jasno je upućivala na to da je Bitcoin nastao kao reakcija na neuspjeh tradicionalnog financijskog sustava i ponovljena spašavanja banaka javnim novcem.

Autor dokumenta bio je netko tko je nastupao pod imenom Satoshi Nakamoto. Identitet Satoshija Nakamota jedna je od najvećih zagonetki moderne tehnologije. Može se raditi o pojedincu, skupini programera ili čak organizaciji. Sigurno je samo to da je taj autor uspio povezati nekoliko postojećih tehnologija u jedan funkcionalan sustav.

Važnija od samog identiteta ipak je motivacija. Bitcoin nije nastao slučajno.

Kako je sve počelo

Krajem 2008. Satoshi Nakamoto počeo je raditi na prvoj verziji softvera koji je trebao njegovu ideju decentraliziranog novca pretvoriti u praksu.

Dana 3. siječnja 2009. izrudaren je prvi blok Bitcoin mreže — genesis block. Tim je trenutkom teorijski prijedlog postao funkcionalan sustav. Nekoliko dana kasnije, 12. siječnja 2009., dogodila se prva transakcija između Satoshija i programera Hala Finneyja, jednog od prvih podupiratelja projekta.

U to vrijeme Bitcoin praktički nije imao vrijednost. Nisu postojale burze, tvrtke ni investitori. Bio je to eksperiment koji je razumjela samo uska zajednica kriptografa i tehnoloških entuzijasta.

Prekretnica je došla godinu dana kasnije.

Najskuplja pizza na svijetu

Dana 22. svibnja 2010. programer Laszlo Hanyecz objavio je ponudu na internetskom forumu Bitcointalk: platit će 10.000 bitcoina onome tko mu naruči dvije pizze. Nije to bio marketinški trik, nego pokušaj da se dokaže kako se Bitcoin doista može koristiti kao novac.

Nakon nekoliko dana pronašao se dobrovoljac koji je prihvatio ponudu. Naručio je pizze iz Papa John’sa i dao ih dostaviti Hanyeczu u zamjenu za dogovorene bitcoine.

Taj je trenutak postao prva povijesno dokumentirana kupnja stvarne robe Bitcoinom.

Danas je taj događaj poznat kao Bitcoin Pizza Day i svake se godine obilježava kao simboličan početak praktične upotrebe kriptovaluta. Ironično je da bi vrijednost tadašnjih 10.000 BTC danas iznosila stotine milijuna čeških kruna.

Ono što je tada izgledalo kao mali eksperiment na internetskom forumu, naknadno se pokazalo jednim od najvažnijih trenutaka u povijesti digitalnih financija.

Svijet počinje ozbiljno shvaćati Bitcoin

Nakon prve stvarne transakcije Bitcoin je polako počeo izlaziti s margina internetskih foruma u širu svijest javnosti. Isprva se doživljavao više kao tehnološka zanimljivost, projekt entuzijasta bez stvarne budućnosti.

Prva važna promjena dogodila se 2011., kada su počele nastajati prve bitcoin burze i kada je Bitcoin prvi put dobio širu medijsku pozornost. Njegova je cijena tada prvi put prešla granicu od jednog dolara i ubrzo porasla na približno 30 dolara. Međutim, taj nagli rast slijedio je značajan pad, što je mnoge navelo na uvjerenje da je riječ o nestabilnom eksperimentu bez dugoročne vrijednosti.

U sljedećim godinama Bitcoin se postupno razvijao. Nastajale su nove usluge, novčanici i infrastruktura. Istodobno se suočavao i s negativnim publicitetom, primjerice zbog povezanosti s ilegalnim online tržištima kao što je Silk Road.

Silk Road bio je anonimni online marketplace koji je funkcionirao na dark webu, gdje se Bitcoinom plaćalo za ilegalnu robu i usluge, osobito drogu.

Dark web je dio interneta koji ne indeksiraju uobičajene tražilice i dostupan je samo pomoću posebnih alata, primjerice mreže Tor. Korisnicima i pružateljima usluga nudi višu razinu anonimnosti.

Platformu su 2013. zatvorile američke vlasti u sklopu akcije protiv kibernetičkog kriminala. Njezin operater Ross Ulbricht 2015. je u SAD-u osuđen na doživotni zatvor bez mogućnosti uvjetnog otpusta zbog vođenja te platforme. Prema istrazi, Ulbricht je kontrolirao bitcoine vrijedne stotine milijuna dolara; procjene se razlikuju, ali često se navodi više od 140.000 BTC. Ti su bitcoini kasnije zaplijenjeni.

Za dio javnosti Bitcoin je tako postao simbol anonimnosti i „mračnog interneta“, što je njegovu reputaciju dodatno kompliciralo.

Ono što je jedne odbijalo, druge je privlačilo. Kako se kaže, i negativna reklama je reklama. U medijima se govorilo da se kriptovalute koriste za kupnju ilegalne robe.

Unatoč tome, interes za Bitcoin rastao je. Godine 2013. njegova je cijena prvi put prešla granicu od 1.000 dolara. Taj je trenutak privukao pozornost medija i investitora, a Bitcoin se počeo pojavljivati u glavnim vijestima.

Prava prekretnica došla je 2017. Bitcoin je doživio svoj prvi veliki globalni boom, kada mu je cijena u jednoj godini porasla s približno 1.000 dolara na gotovo 20.000 dolara.

Za mnoge je to bio trenutak kada je Bitcoin prvi put ušao u njihovu svijest. Od tehnologije za koju je znala samo uska skupina entuzijasta, postao je fenomen o kojem su pisali mediji diljem svijeta. To više nije bilo nešto o čemu zna samo mala skupina zaljubljenika. Postalo je globalna tema za koju su čuli gotovo svi, čak i ako nisu znali što je Bitcoin i kako funkcionira. S vremenom su Bitcoin i način njegova rada sve više ulazili u opću svijest.

Počela su se oblikovati dva glavna pogleda:

Jedni su Bitcoin doživljavali kao budućnost novca.

Drugi kao špekulativni balon.

Ta polarizacija mišljenja prati Bitcoin do danas. Dio ljudi naziva ga „digitalnim zlatom“, odnosno čuvarom vrijednosti neovisnim o državama i središnjim bankama. Drugi pak upozoravaju da se njegov rast temelji samo na povjerenju i špekulaciji te da se može u svakom trenutku urušiti.

S povijesnog stajališta Bitcoin se često uspoređuje s tulipanskom groznicom, koja se dogodila u Nizozemskoj između 1634. i 1637. Ljudi su tada kupovali lukovice tulipana za goleme iznose, a njihova je cijena naglo rasla. U veljači 1637. više nije bilo kupaca spremnih plaćati sve više cijene, što je dovelo do brzog kolapsa tržišta.

Hoće li Bitcoin biti moderna tulipanska groznica ili će ući u povijest kao prva doista funkcionalna digitalna valuta? To će pokazati vrijeme. Jedno je ipak sigurno: Bitcoin već danas zauzima važno mjesto u modernoj povijesti jer je njegovo stvaranje temeljito promijenilo pogled na novac i financijski sustav.

Bitcoin ulazi u mainstream

Nakon snažnog rasta 2017., kada je cijena Bitcoina dosegnula približno 20.000 dolara, 2018. uslijedio je velik pad — njegova je vrijednost pala ispod 4.000 dolara. Taj je pad ponovno izazvao sumnje u dugoročnu održivost Bitcoina, a mnogi kritičari tada su predviđali njegov kraj.

Umjesto toga, Bitcoin je ušao u novu fazu razvoja.

Postupno je počeo postajati dijelom tradicionalnog financijskog sustava. Interes za njega više nisu pokazivali samo pojedinci, nego i velike tvrtke, investicijski fondovi, a kasnije čak i države.

Promijenio se i način na koji ljudi doživljavaju Bitcoin. Od prvotnog eksperimenta ili „internetske valute“ za mnoge je postupno postao investicijski alat, čuvar vrijednosti i alternativni financijski sustav. Neki su ga počeli koristiti za svakodnevna plaćanja, a drugi kao dio investicijskog portfelja radi diversifikacije.

Važan trenutak bilo je razdoblje nakon 2020., kada je Bitcoin dosegnuo nove povijesne maksimume i kada mu je cijena prvi put prešla 60.000 dolara.

Taj je rast bio praćen sve većim povjerenjem institucija i širim prihvaćanjem javnosti. Bitcoin se počeo opisivati kao „digitalno zlato“ — imovina koja može služiti kao zaštita od inflacije i ekonomske nesigurnosti.

Danas je Bitcoin čvrst dio globalnih financijskih tržišta. Ipak, zadržava svoju izvornu bit: decentralizirani sustav koji funkcionira bez središnjeg autoriteta.

Zašto Bitcoin ima vrijednost

Na prvi pogled može se činiti neobičnim da Bitcoin ima vrijednost iako nije pokriven državom, središnjom bankom ni fizičkom imovinom poput zlata. Njegova vrijednost nastaje na drugi način — kombinacijom tehnologije, povjerenja i ekonomskih načela.

Ako pogledamo dublje, i obična valuta, primjerice američki dolar, temelji se na povjerenju, u ovom slučaju na našem povjerenju u središnju banku. Tko poznaje povijest zna da je 15. kolovoza 1971. tadašnji američki predsjednik Richard Nixon donio odluku o ukidanju takozvanog zlatnog standarda. Od tada američki dolar više nije pokriven fizičkim zlatom i počiva samo na našem povjerenju.

Jedan od ključnih čimbenika zbog kojih je Bitcoin mnogim investitorima vrijedan jest njegova ograničena količina. U Bitcoin protokolu čvrsto je zapisano da nikada neće nastati više od 21 milijuna kovanica. Ta digitalna oskudnost temeljna je razlika u odnosu na tradicionalne valute, koje središnje banke mogu „stvarati“ prema potrebi. Također treba imati na umu da većina novca danas postoji samo u digitalnom obliku, kao zapisi u bankovnom sustavu, dok fizička gotovina čini tek manji dio optjecaja.

Drugi čimbenik koji stvara vrijednost Bitcoina jest to što ona raste s njegovim prihvaćanjem. Što ga više ljudi, tvrtki i institucija koristi, to je cijeli ekosustav snažniji. To načelo, poznato kao mrežni učinak, u digitalnom okruženju ima ključnu ulogu.

Ništa manje važno nije ni samo tržište. Cijena Bitcoina — za razliku od valuta kojima upravljaju države — oblikuje se isključivo na temelju ponude i potražnje. Zato je njegova vrijednost često volatilna, ali istodobno sposobna za dugoročni rast.

Upravo je kombinacija ograničene količine, rastućeg povjerenja i decentralizacije dovela do toga da se Bitcoin počeo nazivati „digitalnim zlatom“.

Kako se „rudare“ bitcoini

Novi bitcoini nastaju rudarenjem, odnosno procesom u kojem se potvrđuju transakcije i dodaju novi blokovi u blockchain.

Na samom početku, 2009., rudarenje Bitcoina bilo je prilično dostupno. Bio je dovoljan običan stolni računal, a pojedinci su nove bitcoine mogli dobivati i iz kućnog okruženja. Međutim, s rastom broja korisnika u mreži postupno se povećavala i težina rudarenja.

Bitcoin je dizajniran tako da novi blokovi nastaju približno svakih deset minuta. Kada se u mrežu uključi više rudara, sustav automatski povećava zahtjevnost izračuna kako bi se taj tempo zadržao.

Samo rudarenje funkcionira na principu traženja ispravnog kriptografskog rješenja. Rudari pokušavaju „pogoditi“ ispravnu kombinaciju znakova, takozvani hash, koja ispunjava strogo određene uvjete. Onaj tko prvi pronađe rješenje stječe pravo dodati novi blok u blockchain i istodobno dobiva nagradu u obliku novostvorenih bitcoina.

U početku je ta nagrada bila postavljena na 50 bitcoina za jedan izrudaren blok, a zatim se postupno smanjuje. Otprilike svake četiri godine događa se događaj poznat kao halving, kada se nagrada rudarima prepolovi.

Tako je nagrada po bloku postupno pala s 50 BTC na 25, zatim na 12,5, potom na 6,25, a od 19. travnja 2024. iznosi 3,125 BTC po bloku. Taj mehanizam usporava nastanak novih bitcoina i istodobno povećava njihovu oskudnost.

S rastom težine rudarenja temeljito se promijenila i tehnološka podloga. Od izvornog kućnog rudarenja postupno je nastala visoko specijalizirana industrija. Pojavili su se specijalizirani uređaji, takozvani ASIC mineri, i veliki rudarski centri koji rade s ogromnom računalnom snagom.

Danas je rudarenje Bitcoina toliko zahtjevno da za običnog korisnika najčešće više nema ekonomskog smisla. Troškovi hardvera i njegova rada — osobito potrošnja električne energije — vrlo su visoki. Zato ljudi koji bi ranije razmišljali o rudarenju danas često biraju jednostavniji put i izravno kupuju Bitcoin.

Zahvaljujući sustavu halvinga i postupno opadajućoj nagradi, emisija Bitcoina precizno je predvidljiva. Za razliku od tradicionalnih valuta, njegova se količina ne može proizvoljno povećavati.

Prema sadašnjim izračunima, posljednji bitcoin bit će izrudaren približno 2140. godine, kada će se ukupan broj kovanica približiti maksimalnoj granici od 21 milijun.

Prednosti i ograničenja Bitcoina

S rastućim značenjem Bitcoina sve se više pokazuju njegove snažne i slabe strane.

Među glavnim prednostima prije svega je decentralizacija: nijedna institucija nema kontrolu nad cijelim sustavom. Zahvaljujući tome otporan je na cenzuru i intervencije trećih strana. Visoka razina sigurnosti, transparentnost transakcija i globalna dostupnost čine ga jedinstvenim financijskim alatom.

Prednost Bitcoina je i njegova velika djeljivost. Najmanja jedinica naziva se satoshi, po njegovu tvorcu. Jedan satoshi predstavlja jednu stotimilijuntinu bitcoina, odnosno 0,00000001 BTC, što omogućuje i vrlo male transakcije. Kao što kod uobičajenih valuta postoje manje jedinice, tako se i Bitcoin može podijeliti na vrlo male dijelove.

S druge strane, Bitcoin se suočava i s izazovima. Njegova je cijena izrazito volatilna, što obični korisnici i investitori mogu doživjeti kao rizik. Rudarenje je vrlo energetski zahtjevno, a mnogima cijeli sustav ostaje relativno složen za razumijevanje.

Važnu ulogu ima i regulacija, koja se razlikuje od zemlje do zemlje i još se razvija.

Bitcoin danas

Danas se Bitcoin doživljava drugačije nego prije deset godina. Od tehnološkog eksperimenta postao je fenomen koji ima svoje mjesto u globalnom gospodarstvu.

Za neke ponajprije predstavlja čuvara vrijednosti, za druge investicijsku priliku ili alternativu tradicionalnom financijskom sustavu. Interes za Bitcoin odavno više nije ograničen samo na tehnološku zajednicu. U njega ulaze mali investitori, velike tvrtke i državne institucije.

Važan korak bilo je i odobrenje spot Bitcoin ETF-ova u Sjedinjenim Državama 2024., u čemu su sudjelovale velike investicijske kuće poput BlackRocka. Zahvaljujući tim proizvodima Bitcoin je postao dostupniji tradicionalnim investitorima i institucionalnom kapitalu.

Bitcoin se istodobno počeo pojavljivati i na razini država. Primjerice, El Salvador ga je 2021. prihvatio kao zakonsko sredstvo plaćanja, čime je postao prva zemlja na svijetu koja je Bitcoin službeno uključila u svoj financijski sustav.

Bitcoin tako postupno postaje ne samo tehnološka inovacija, nego i dio šireg ekonomskog i društvenog razvoja.

Budućnost Bitcoina

Budućnost Bitcoina ostaje otvorena, ali neki su trendovi već danas vidljivi.

Može se očekivati da će se nastaviti njegovo postupno prihvaćanje u društvu i među financijskim institucijama. Istodobno će rasti pritisak na regulaciju, koja može djelomično utjecati na njegovo funkcioniranje, ali i donijeti veću stabilnost.

Tehnološki razvoj, primjerice rješenja poput Lightning Networka, može poboljšati brzinu i dostupnost plaćanja.

Bitcoin bi ujedno mogao zadržati ulogu digitalne imovine koja služi kao zaštita vrijednosti u razdobljima ekonomske nesigurnosti.

Zaključak

Bitcoin predstavlja jednu od najvažnijih inovacija na granici financija i tehnologije. Spaja kriptografiju, ekonomiju i decentralizirane sustave u jednu funkcionalnu cjelinu.

Od eksperimenta za usku skupinu tehnoloških entuzijasta postao je globalni fenomen koji utječe na način na koji razmišljamo o novcu, povjerenju i vrijednosti.

Kako god se njegova budućnost razvijala, jedno je sigurno: Bitcoin je već danas bitno promijenio smjer kojim se kreće digitalna ekonomija.

Upravo zahvaljujući Bitcoinu počela se pisati nova era digitalnih valuta. Postupno su se na tržištu počele pojavljivati i druge kriptovalute, kojih danas ima već na tisuće, a cijeli se ekosustav neprestano širi.

O tome kako te kriptovalute funkcioniraju i po čemu se razlikuju govorit ćemo u sljedećem poglavlju naše edukacije.