Internet nam već godinama omogućuje da gotovo bilo što kopiramo u nekoliko sekundi. Sliku, glazbu, video ili bilo koju drugu digitalnu datoteku lako je preuzeti, spremiti i dijeliti dalje. Zbog toga je dugo bilo teško govoriti o stvarnom vlasništvu ili jedinstvenosti nečega u digitalnom svijetu. NFT je donio ideju da i na internetu može postojati nešto što je jedinstveno, provjerljivo i jasno razlikovano od obične kopije.

U nekoliko godina NFT je postao jedan od najpoznatijih pojmova u svijetu kriptovaluta i blockchaina. Za neke je predstavljao revoluciju u digitalnom vlasništvu, a za druge tek špekulativni balon. Bez obzira na različita mišljenja, jedno je sigurno: NFT je otvorio raspravu o tome kako će se vlasništvo, vrijednost i trgovanje digitalnom imovinom razvijati u novom digitalnom okruženju.

Od digitalne kopije do digitalnog vlasništva

Kratica NFT označava non-fungible token, odnosno nezamjenjivi token. Upravo je riječ „nezamjenjiv" ključna za razumijevanje ovog pojma. Kod običnog novca ili, primjerice, Bitcoina nije važno koju točno jedinicu posjedujemo jer su sve međusobno zamjenjive. Kod NFT-a je drugačije. Svaki token je jedinstven i ima vlastita svojstva, identifikator i metapodatke koji ga razlikuju od drugih tokena. Zahvaljujući tome može predstavljati određenu digitalnu ili fizičku imovinu te omogućuje dokazivanje vlasništva na javan i provjerljiv način.

Ta je jedinstvenost digitalnoj imovini dala nešto što joj je dugo nedostajalo – oskudnost. Iako svatko na internetu može preuzeti i spremiti kopiju slike ili videa, NFT omogućuje da se jasno utvrdi tko je vlasnik izvornog tokena povezanog s tim sadržajem. Drugim riječima, NFT ne sprječava kopiranje datoteka, već uvodi način na koji se vlasništvo nad određenom digitalnom imovinom može javno i provjerljivo dokazati.

Kako je sve počelo

Prvim poznatim NFT-om često se smatra projekt Quantum, koji je još 2014. godine stvorio Kevin McCoy. Ipak, šira javnost dugo nije obraćala veliku pozornost na taj koncept pa je NFT u to vrijeme ostao uglavnom rubna tehnološka pojava.

Važan pomak dogodio se 2017. godine, kada su se počeli pojavljivati projekti koji su NFT tehnologiju predstavili na praktičniji i široj publici razumljiviji način. Među najpoznatijima bili su CryptoPunks – kolekcija od 10.000 jedinstvenih pikseliziranih likova na Ethereum blockchainu, koja je kasnije postala jedan od simbola cijelog NFT tržišta. O projektu CryptoPunks detaljnije ćemo govoriti u nastavku članka.

Godine 2017. pojavio se i projekt CryptoKitties. Radilo se o digitalnim kolekcionarskim mačkama, pri čemu je svaka imala vlastita jedinstvena obilježja. Korisnici su ih mogli kupovati, prodavati i „razmnožavati", stvarajući tako nove jedinstvene varijante.

Upravo je taj projekt široj publici pokazao da blockchain ne mora služiti isključivo za prijenos kriptovaluta, već i za dokazivanje vlasništva nad jedinstvenim digitalnim predmetima. Nakon toga oko NFT-ova počelo se razvijati znatno šire tržište koje je obuhvatilo digitalnu umjetnost, videoigre, članske pogodnosti i različite oblike digitalnog identiteta.

Što NFT predstavlja

NFT je u osnovi digitalni zapis na blockchainu koji potvrđuje vlasništvo nad određenim tokenom. Taj token može predstavljati, primjerice, digitalno umjetničko djelo, kolekcionarski predmet, predmet u videoigri, ulaznicu, certifikat, članski pristup ili čak neku stvarnu imovinu prenesenu u digitalni oblik.

Važno je razumjeti da NFT nije samo „slika s interneta", već jedinstveni token povezan s određenom blockchain adresom. Vlasništvo nad njim javno je vidljivo, sljedivo i provjerljivo.

Jednako je važno razumjeti i što NFT ne predstavlja. Kupnja NFT-a povezanog s određenim djelom ne znači automatski stjecanje svih autorskih prava na taj sadržaj. Opseg prava ovisi o uvjetima koje autor ili projekt dodijeli vlasniku konkretnog tokena.

Drugim riječima, NFT najčešće potvrđuje vlasništvo nad tokenom, ali ne i automatski potpunu kontrolu nad samim djelom u smislu autorskih prava. Upravo je to jedna od najčešćih zabluda povezanih s NFT-ovima.

U tome se krije i njegova glavna vrijednost. NFT omogućuje stvaranje digitalnog dokaza vlasništva ili autentičnosti koji se može jednostavno, javno i provjerljivo potvrditi.

Kako NFT funkcionira

NFT nastaje procesom koji se naziva minting, odnosno stvaranjem i upisivanjem NFT-a u blockchain. Tijekom tog procesa za određeni digitalni sadržaj, primjerice sliku, video ili predmet u videoigri, stvara se jedinstveni token. Taj se token zatim zapisuje u blockchain, gdje je moguće pratiti njegovo podrijetlo i vlasništvo.

Za funkcioniranje NFT-a zadužen je smart contract, odnosno pametni ugovor – program pohranjen na blockchainu. On definira osnovna pravila, poput toga tko je NFT stvorio, kome pripada, kako se može prenositi i koja svojstva ima. Svaki NFT zato ima jedinstvenu oznaku i povezan je s određenom blockchain adresom, odnosno adresom digitalnog novčanika vlasnika. Time se osigurava da ga je moguće razlikovati od drugih tokena te da se njegovo vlasništvo može javno i transparentno provjeriti.

NFT-ovi se najčešće povezuju s Ethereum blockchainom, gdje se za njihovo funkcioniranje koriste tehnički standardi poput ERC-721 i ERC-1155. Za prosječnog čitatelja to se može promatrati kao skup pravila koja omogućuju da digitalni novčanici, NFT tržišta i različite aplikacije međusobno prepoznaju i podržavaju NFT-ove. Zahvaljujući tim standardima NFT-ove je moguće stvarati, kupovati, prodavati i koristiti u različitim uslugama i platformama.

Zašto je NFT privukao toliko pažnje

Jedan od glavnih razloga zbog kojih je NFT privukao toliku pozornost bila je mogućnost da kreatori svoja djela i digitalne proizvode ponude izravno publici, bez potrebe za tradicionalnim posrednicima. Zahvaljujući toj tehnologiji mogli su dosegnuti globalno tržište te istodobno bolje definirati uvjete pod kojima će se njihova djela prodavati ili koristiti. NFT je tako otvorio novi način upravljanja digitalnim vlasništvom, distribucijom sadržaja i trgovinom određenim vrstama digitalne imovine.

Za investitore i kolekcionare posebno je privlačna bila činjenica da je NFT stvorio novu vrstu digitalne oskudnosti. Odjednom je bilo moguće posjedovati nešto što je javno provjerljivo, ograničeno i prenosivo. Upravo je spoj tehnologije, kolekcionarstva, špekulacije i novog oblika digitalnog vlasništva doveo NFT u središte pozornosti cijelog kripto tržišta.

Ograničenja i problemi NFT-a

Kao i kod drugih novih tehnologija, ubrzo se pokazalo da NFT ima i određene slabosti. Jedno od najvećih ograničenja jest činjenica da se sam digitalni sadržaj i dalje vrlo lako može kopirati. Sliku, video ili drugu datoteku svatko može preuzeti i spremiti jednako jednostavno kao bilo koji drugi sadržaj s interneta. NFT, dakle, ne sprječava da istu datoteku u svojoj galeriji ili na uređaju ima i netko drugi.

Razlika je u tome što samo vlasnik izvornog NFT-a na blockchainu ima sljediv i provjerljiv dokaz vlasništva nad tokenom. Osoba koja sadržaj samo kopira može posjedovati kopiju, ali nema dokaz da je vlasnik originalnog tokena.

To se može usporediti s krivotvorenim luksuznim satom. Na prvi pogled može izgledati vrlo slično originalu i mnogi možda neće primijetiti razliku, no za vlasnika originala autentičnost i dokazivo vlasništvo imaju posebnu vrijednost. Upravo taj ljudski faktor – važnost originalnosti, vlasništva i osjećaja da posjedujemo „pravi primjerak" – jedan je od razloga zbog kojih NFT može imati vrijednost.

Druga važna slabost odnosi se na sigurnosne rizike. Problemi povezani s NFT-ovima često nisu posljedica samog blockchaina, već phishing prijevara, ranjivosti pametnih ugovora ili pogrešaka korisnika, primjerice pri upravljanju privatnim ključevima.

Nedostatak može biti i niža likvidnost. NFT-ovi su obično mnogo specifičniji od klasičnih kriptovaluta pa, ako interes za određenu kolekciju ili vrstu tokena nestane, pronalazak kupca može biti otežan.

Pokazalo se i da je velik dio NFT tržišta bio vođen špekulacijama. Mnogi su kupovali NFT-ove ne zato što su ih željeli dugoročno posjedovati ili koristiti, već zato što su očekivali brzi rast njihove vrijednosti. Kada se interes tržišta ohladio, velik dio aktivnosti i trgovanja znatno je usporio.

To, međutim, ne znači da je sama tehnologija izgubila svoj značaj. Naprotiv, s vremenom je postalo jasnije gdje NFT može ponuditi stvarnu vrijednost i praktičnu primjenu, a gdje se radilo ponajprije o prolaznom valu entuzijazma i špekulacija.

CryptoPunks kao nakit Tiffanyja

Jedan od najzanimljivijih trenutaka u kojima se svijet NFT-a povezao sa stvarnim svijetom bio je projekt NFTiff brenda Tiffany & Co. U kolovozu 2022. Tiffany je vlasnicima NFT-ova iz kolekcije CryptoPunks ponudio mogućnost da svoje digitalne avatare pretvore u pravi luksuzni nakit. CryptoPunks pritom spadaju među najstarije i najutjecajnije NFT projekte na Ethereumu: kolekcija je nastala 2017. godine i sastoji se od 10.000 jedinstvenih pikseliziranih likova. Vlasnici su mogli kupiti poseban NFTiff Pass, koji im je omogućio izradu privjeska inspiriranog njihovim konkretnim Punksom.

Svaki takav komad nakita izrađen je od 18-karatnog žutog ili ružičastog zlata te je sadržavao najmanje 30 dragih kamenova, a Tiffany je nastojao što vjernije prenijeti boje i obilježja izvornog NFT-a u fizički oblik. Uz fizički privjesak, kupci su dobili i digitalnu NFT verziju završnog nakita te certifikat autentičnosti. Cijeli projekt bio je ograničen na 250 komada, a cijena jednog NFTiffa iznosila je 30 ETH. Prema dostupnim informacijama, kolekcija se rasprodala za oko 22 minute.

Zanimljivo je i to da nije riječ o klasičnoj suradnji u smislu „Tiffany x CryptoPunks". Projekt se temeljio na činjenici da su vlasnici CryptoPunksa, nakon prijenosa prava na Yuga Labs, dobili mogućnost komercijalnog korištenja svojih Punksa.

Tiffany, dakle, nije jednostavno preuzeo tuđe slike s interneta, nego je radio u okviru modela u kojem digitalno vlasništvo ima i poslovnu i fizičku primjenu. Upravo je to važno: pokazuje da NFT ne mora biti samo špekulativna digitalna slika, nego može služiti kao osnova za stvarni proizvod, brend i provjerljivo vlasništvo.

Tu se jasno vidi kakav značaj NFT može imati u stvarnom svijetu. Kada se virtualno pretvori u fizički objekt, ali i dalje zadrži poveznicu s digitalnim podrijetlom, nastaje nova vrsta vrijednosti. NFT tada više nije samo slika na zaslonu, nego digitalni dokaz podrijetla, pristup fizičkom proizvodu i most između online identiteta i stvarnog svijeta. Projekt Tiffany pokazao je da blockchain u luksuznoj industriji može funkcionirati ne samo kao tehnološka zanimljivost, nego i kao alat autentičnosti, ekskluzivnosti i povezivanja digitalne kulture s klasičnim obrtom.

Umjetnik Damien Hirst i The Currency

Još jedan zanimljiv NFT projekt koji je pokazao susret digitalnog i fizičkog vlasništva bio je The Currency britanskog umjetnika Damiena Hirsta. Projekt je nastao u suradnji s platformom HENI i temeljio se na jednostavnoj, ali snažnoj ideji: uz svaki od 10.000 NFT-ova postojalo je i odgovarajuće fizičko umjetničko djelo na papiru. Nije se, dakle, radilo samo o prodaji digitalne umjetnosti, nego o eksperimentu koji je istraživao što ljudi zapravo smatraju vrijednijim – fizički original koji mogu držati u ruci ili njegovo postojanje na blockchainu.

Sama djela polazila su od Hirstove prepoznatljive estetike obojenih točkica. Svaki fizički primjerak bio je jedinstven, izrađen na ručno rađenom papiru, numeriran, imenovan i potpisan na poleđini, uz dodatne elemente za provjeru autentičnosti poput vodenog žiga, mikrotočaka i holograma s autorovim likom. NFT verzija funkcionirala je kao digitalni blizanac tog konkretnog djela. Time je Hirst naglasio da vrijednost umjetnosti ne mora ovisiti samo o materijalnom obliku, nego i o povjerenju, podrijetlu i načinu evidentiranja vlasništva.

Projekt je pokrenut u srpnju 2021., a svaki je token prodavan za 2.000 dolara. Ključno je bilo to što su kupci nakon određenog vremena morali odabrati samo jednu opciju: ili zadržati NFT, pri čemu bi fizičko djelo bilo uništeno, ili zatražiti fizički original, čime bi njihov NFT prestao postojati. Ta odluka bila je srž cijelog projekta. Hirst je tako raspravu o vrijednosti digitalne umjetnosti pretvorio u konkretnu odluku s realnim posljedicama. Na kraju se 5.149 kolekcionara odlučilo za fizičko djelo, a 4.851 za zadržavanje NFT-a.

U rujnu 2022. uslijedio je vjerojatno najsimboličniji dio projekta. Na izložbi The Currency počela su se postupno spaljivati fizička djela čiji su vlasnici odlučili zadržati samo digitalnu verziju. Damien Hirst osobno je započeo proces spaljivanjem vlastitih djela, a konceptualni eksperiment tako je prerastao u snažnu gestu o tome što danas zapravo smatramo „originalom". The Currency je pokazao da NFT ne mora biti samo digitalna slika bez šireg značenja, nego može djelovati kao alat koji iznova definira odnos između vlasništva, autentičnosti i umjetničke vrijednosti.

Na tom se projektu jasno vidi koliko zanimljiv može biti prijelaz NFT-a u fizički svijet. Nije se radilo samo o tome da uz digitalno djelo postoji i fizički objekt kao dodatak. Kod Hirsta je ideja bila mnogo radikalnija: umjetničko djelo može postojati ili isključivo u digitalnom ili isključivo u fizičkom obliku, ali ne nužno u oba istodobno.

Upravo u trenutku kada se virtualno pretvori u fizičko, ili kada fizičko ostane samo kao trag nečega virtualnog, nastaje nova vrsta vrijednosti. NFT tada nije samo slika na internetu, nego nositelj priče, dokaz vlasništva i odluke koja ima stvarni utjecaj u realnom svijetu.

Bored Ape Yacht Club: kada NFT nije samo slika

Još jedan zanimljiv NFT projekt koji vrijedi navesti kao primjer jest Bored Ape Yacht Club, često skraćeno BAYC. Riječ je o kolekciji od 10.000 jedinstvenih digitalnih majmuna na Ethereum blockchainu, iza koje stoji tvrtka Yuga Labs.

Projekt je pokrenut 2021. godine i od početka nije bio temeljen samo na kupnji digitalne slike. Svaki „majmun" istodobno je funkcionirao kao članstvo u zatvorenom klubu koji je svojim vlasnicima nudio pristup zajednici, dodatnim projektima, ekskluzivnim „merch" izdanjima i fizičkim događajima. Upravo se time Bored Ape Yacht Club razlikovao od mnogih drugih NFT kolekcija: nije prodavao samo digitalni kolekcionarski predmet, nego i osjećaj pripadnosti, status i ulazak u određeni digitalni svijet.

Kod Bored Ape Yacht Cluba važno je još jedno obilježje: prema službenim uvjetima, vlasnik nije posjedovao samo token u novčaniku, nego i prava na prikaz svog „majmuna", što je otvorilo prostor za širu komercijalnu uporabu.

Drugim riječima, NFT ovdje nije funkcionirao samo kao digitalni kolekcionarski predmet, nego i kao imovina s kojom se moglo dalje upravljati i graditi brend. Upravo je u tome bio značajan pomak u odnosu na uobičajeno shvaćanje NFT-a. Odjednom se nije radilo samo o profilnoj slici, nego o digitalnom identitetu, brendu i imovini koja može živjeti i izvan blockchaina.

Rast projekta bio je iznimno brz. Pri lansiranju je jedan „majmun" koštao 0,08 ETH, a kolekcija se rasprodala u približno 12 sati. Već 2021. godine BAYC je postao simbol NFT booma i jedan od trenutaka koji su pokazali koliko se brzo internetski trend može pretvoriti u kulturni i investicijski fenomen. To su potvrdile i velike aukcije – primjerice, skupina od 101 Bored Ape NFT-a prodana je na aukciji Sotheby's za više od 24 milijuna dolara. Tada je već bilo jasno da su „majmuni" postali više od prolaznog internetskog trenda.

Najzanimljiviji je ipak prijelaz u stvarni svijet. Za razliku od projekata poput Tiffanyjevog NFTiffa ili Hirstova The Currencyja, ovdje se nije primarno radilo o tome da se jedno digitalno djelo pretvori u jedan fizički predmet. Kod Bored Apea taj je prijelaz bio širi: NFT je postao klub, brend, ulaznica za stvarne događaje i temelj za suradnje s velikim tvrtkama.

U ekosustav BAYC-a ušao je, primjerice, i adidas Originals, lifestyle i streetwear odjel brenda adidas. On je iskoristio NFT i suradnju s Bored Ape Yacht Clubom kao dio svoje metaverse strategije, odnosno nastojanja da se pozicionira i u virtualnim okruženjima i digitalnim zajednicama. Tu se jasno vidi da NFT može djelovati kao most između virtualnog i fizičkog svijeta na drukčiji način nego kroz pojedinačne fizičke proizvode – on se može pretvoriti u zajednicu, brend i stvarne poslovne modele koji se i dalje temelje na digitalnom vlasništvu.

Upravo zato su „majmuni" tako zanimljiva priča. Nisu važni samo zato što su bili skupi i poznati, nego zato što su pokazali novi model funkcioniranja digitalnog vlasništva. Virtualno se ovdje ne pretvara samo u nešto fizičko, nego u nešto društveno i ekonomski stvarno. NFT tada više nije samo slika pohranjena na blockchainu, nego ulaznica u zajednicu, simbol identiteta i alat kroz koji digitalna imovina može imati stvaran utjecaj u svakodnevnom svijetu. Upravo u tome leži njihovo šire značenje.

NFT danas

Danas na NFT uglavnom više ne gledamo tako nekritično kao u vrijeme njegova najvećeg booma. Glavni val interesa došao je 2021. i početkom 2022. godine, kada je NFT postao globalni fenomen i važna tema cijelog kripto tržišta. S vremenom se, međutim, interes znatno ohladio te se pokazalo da je velik dio početnog rasta bio zasnovan uglavnom na hypeu i špekulacijama.

Danas je NFT manji i specifičniji dio tržišta, koji široj javnosti više nije toliko privlačan kao prije. Umjesto početnog oduševljenja, sve se više raspravlja o tome gdje ta tehnologija zaista ima smisla. Praktična primjena traži se, primjerice, u području ulaznica, digitalnog identiteta, članstava, industrije videoigara ili tokenizacije stvarne imovine.

NFT danas zato nije samo simbol digitalnih slika prodavanih za visoke iznose, nego prije svega pokazatelj kako blockchain može funkcionirati u kontekstu vlasništva nad jedinstvenim digitalnim stvarima. Hoće li se NFT dugoročno održati, neće ovisiti samo o tržišnim cijenama, nego ponajprije o tome hoće li uspjeti donijeti stvarnu korist i izvan špekulativnog okruženja.

Zaključak

NFT predstavlja pokušaj da se u digitalni svijet prenese nešto što je prije bilo uobičajeno uglavnom u fizičkom svijetu – mogućnost posjedovanja originala, dokazivanja njegove autentičnosti i jednostavnog prijenosa vlasništva. Nije to samo slika na internetu, nego jedinstveni token upisan na blockchain, koji može predstavljati širok raspon digitalne, ali i stvarne imovine.

Kao i kod Bitcoina, i oko NFT-a su nastala mnoga pretjerana očekivanja, ali i tehnologija koja je otvorila nove mogućnosti. Možda od NFT-a neće nastati revolucija u svim područjima o kojima se u početku govorilo, no ipak je pokazao da digitalno vlasništvo može funkcionirati drukčije nego što smo na internetu godinama bili navikli.