Novosti
svibanj 12, 2026

Q-Day na obzoru: Zašto kvantna računala ugrožavaju ne samo Bitcoin, već i cjelokupnu digitalnu stabilnost

Aktualno izvješće organizacije Project Eleven, opsegom veće od 110 stranica, detaljno analizira spremnost globalne digitalne infrastrukture za dolazak kvantnih računala. Dokument upozorava da vrijeme potrebno za migraciju ključnih sustava na postkvantnu kriptografiju može premašiti procijenjeni vremenski horizont u kojem će kvantne tehnologije dosegnuti kritičnu razinu performansi. Pritom nije riječ samo o teoretskom problemu blockchaina, već o izravnoj prijetnji bankarskim sustavima, vojnoj komunikaciji i cloud mrežama.


Kvantna ranjivost u brojkama i vremenskim okvirima


Prema dostupnim podacima, kvantnom riziku trenutačno je izloženo više od 3 bilijuna USD u digitalnoj imovini. Izvješće definira tzv. „Q-Day“ kao trenutak kada kvantna računalna snaga nadmaši postojeće sigurnosne standarde javnih ključeva. Dolazak te točke predviđa se u vremenskom okviru između 2030. i 2033. godine.


Ključni problem za institucionalne upravitelje jest razlika između vremena ranjivosti (4 do 7 godina) i prosječnog trajanja migracije velikih infrastrukturnih cjelina, koje se procjenjuje na 5 do 10 i više godina. Taj vremenski nesklad upućuje na to da mnogi sustavi mogu ostati nezaštićeni čak i nakon uvođenja prvih funkcionalnih rješenja.


Tehnička ograničenja sadašnje kriptografije


Većina današnje digitalne imovine i komunikacijskih mreža koristi algoritme temeljene na eliptičkim krivuljama (ECDSA). Ova klasa kriptografije teoretski je ranjiva na Shorov algoritam, koji uz dovoljno snažan kvantni procesor omogućuje izvođenje privatnog ključa izravno iz javnog ključa.


U praksi bi takva sposobnost omogućila neovlašteno preuzimanje kontrole nad digitalnim novčanicima, krivotvorenje potpisa unutar autentifikacijskih mreža i kompromitaciju šifriranog prijenosa podataka. Ranjivost se stoga ne odnosi samo na vlasnike kriptovaluta, već na cjelokupni digitalni identitet i vojno-industrijski kompleks.


Koordinacija kao prepreka

Bitcoin u kontekstu kvantne migracije predstavlja poseban izazov. Za razliku od centraliziranih bankarskih sustava, nadogradnja Bitcoina zahtijeva široki konsenzus među rudarima, čvorovima, burzama i programerima. Povijesna iskustva, primjerice implementacija protokola SegWit u razdoblju 2015.–2017., pokazuju da su temeljne promjene u mreži vremenski zahtjevne i politički sporne.


Migracija na postkvantnu sigurnost zahtijevat će složeniji zahvat od bilo koje dosadašnje nadogradnje, uključujući Taproot. Naime, zahtijeva promjenu osnovne sheme potpisa, što u decentraliziranom okruženju povećava rizik od koordinacijskog neuspjeha i potencijalne podjele mreže.


Dilema neaktivnih adresa i prijedlog recikliranja


Jedna od najkontroverznijih točaka izvješća jest sudbina ranjivih kovanica koje se nalaze na starijim tipovima adresa. Procjenjuje se da je približno 5,6 do 6,9 milijuna BTC ukupne vrijednosti od približno 500 milijardi USD pohranjeno u novčanicima koji nisu prešli na modernije kriptografske formate, čime su izravno izloženi potencijalnom kvantnom napadu. Predstavnici Project Eleven u tom kontekstu predlažu raspravu o mogućnosti „recikliranja“ tih neaktivnih kovanica natrag u emisijsku krivulju mreže. Cilj takvog koraka bio bi eliminirati rizik da ta sredstva u budućnosti nekontrolirano preuzme napadač, što bi moglo destabilizirati tržište naglim priljevom ukradene imovine.


Ovaj prijedlog, međutim, otvara dubok filozofski i pravni sukob između dva fundamentalna principa Bitcoina. S jedne strane stoji jamstvo fiksne ponude od 21 milijun kovanica, a s druge apsolutna zaštita privatnih vlasničkih prava i njihove nepromjenjivosti kroz vrijeme. Bilo kakav oblik prisilnog recikliranja ili tehničke konfiskacije, čak i ako bi bio proveden u interesu kolektivne sigurnosti mreže, mogao bi nepovratno narušiti povjerenje u integritet blockchaina kao nositelja nedodirljive privatne imovine. Ako se, međutim, rješenju ne pristupi, mreža riskira da u budućnosti ostavi ogromnu količinu kapitala na raspolaganju entitetu s dovoljnom kvantnom snagom.


Inicijative u području postkvantne sigurnosti


Određeni napredak može se primijetiti u agilnijim dijelovima tržišta. Primjer je nedavno najavljena suradnja između Project Eleven i Solana Foundation, čiji je cilj priprema mreže Solana na kvantne prijetnje. Ova partnerstva upućuju na to da nove generacije blockchaina mogu brže savladati prijelaz zahvaljujući fleksibilnijem upravljanju razvojem.


Zaključak


Prijetnja Q-Day nije samo tehnička zanimljivost, već strateški rizik koji mora biti uključen u dugoročnu procjenu digitalne imovine. Glavna prepreka nije nepostojanje postkvantnih algoritama, već spremnost tržišnih sudionika da snose troškove povezane s koordiniranom migracijom. Buduća vrijednost digitalnih infrastruktura u sljedećem desetljeću stoga će izravno ovisiti o sposobnosti učinkovite i pravovremene reakcije na ovu kriptografsku promjenu.

Novosti
lipanj 25, 2026 4 minute čitanja

Vrata prema trideset tržišta: Ripple dobiva ključno odobrenje u Luksemburgu za kripto i stablecoine

Ripple, koji se od svog osnutka 2012. godine etablirao kao jedan od najvažnijih globalnih igrača u području digitalnih financija, dosegnuo je važnu prekretnicu na europskom tržištu. Luksemburški financijski regulator, Commission de Surveillance du Secteur Financier (CSSF), dodijelio je tvrtki preliminarno odobrenje za dobivanje licence pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom (CASP). Ova odluka, u obliku takozvanog Green Light Lettera, službeno je objavljena 23. lipnja 2026.

Pročitaj više
Novosti
lipanj 23, 2026 4 minute čitanja

Kvantni skok u blockchainu: Kako Algorand želi ažurirati temelje svoje sigurnosti

Kvantna računala prestaju biti akademska tema i postaju stvarni izazov na koji moraju odgovoriti globalni sigurnosni standardi. Za svijet kriptovaluta predstavljaju prijetnju jer mogu probiti enkripciju koja je do sada bila neprobojna. Kao odgovor na nove izazove, Zaklada Algorand otkriva detaljan plan usmjeren na transformaciju mreže u potpuno kvantno otpornu infrastrukturu do kraja 2027. godine, pri čemu prvi koraci počinju već u trećem tromjesečju ove godine.
Pročitaj više
Ovaj je članak isključivo informativnog karaktera i ne predstavlja investicijski, financijski, pravni ni porezni savjet. Informacije navedene u članku nisu preporuka za kupnju, prodaju, razmjenu ili držanje kriptovaluta ili druge digitalne imovine. Vrijednost kriptovaluta može znatno oscilirati, a ulaganje u njih povezano je s rizikom gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prije donošenja bilo kakve odluke preporučujemo da razmotrite vlastitu financijsku situaciju i, prema potrebi, posavjetujete se sa stručnjakom.