Japanske bankarske kuće MUFG, Mizuho i SMBC osnivaju zajedničko vijeće s ciljem puštanja u optjecaj jedinstvenog stablecoina vezanog uz jen. Te tri institucije zajedno upravljaju imovinom većom od 7 bilijuna USD, što njihovu inicijativu čini najvećim institucionalnim stablecoin projektom u Aziji. Zajednički stablecoin trebao bi ući u punu operativnu upotrebu najkasnije u ožujku 2027. i konačno integrirati blockchain infrastrukturu izravno u jezgru tradicionalnog financijskog sustava.

Definicija i karakteristike

Za širu javnost, koja obično ne prati tržište digitalne imovine, ključno je razlikovanje između klasičnih kriptovaluta i stablecoina. Za razliku od Bitcoina, čija tržišna vrijednost podliježe tržišnim oscilacijama, stablecoin je osmišljen tako da održava stabilan tečaj. U ovom je slučaju njegova vrijednost vezana uz japanski jen u omjeru 1:1, uz jamstvo otkupa po nominalnoj vrijednosti. Glavna svrha ovog instrumenta stoga nije cjenovna špekulacija ili investicijsko trgovanje, već stvaranje pouzdanog, brzog i sigurnog sredstva plaćanja koje povezuje fleksibilnost digitalnih mreža s vjerodostojnošću tradicionalnog bankarskog sustava.

Od testiranja do izgradnje

Ovaj projekt nije samo privremeni pilot-program, već strateška obveza triju sistemski važnih banaka prema izgradnji trajne financijske infrastrukture. Inicijativa se izravno nadovezuje na uspješan pilot-projekt s kraja 2025. godine, koji se odvijao u okviru inovacijskog programa japanske Agencije za financijske usluge (FSA). Tadašnji rezultati potvrdili su da je koordinirano izdavanje jedne digitalne valute od strane više banaka u potpunosti izvedivo s legislativnog i regulatornog stajališta. Na temelju tih zaključaka bankarske su kuće prešle s teorijskog testiranja na stvarni razvoj i pripremu pune emisije.

Pravna zaštita štednje i povjerenička struktura

Osnovni stup sigurnosti za buduće korisnike jest uvođenje takozvane povjereničke strukture (trust agreement). Digitalna valuta neće se emitirati izravno na otvoreno tržište, već će svaka jedinica u optjecaju biti u potpunosti pokrivena stvarnom imovinom. Sve tri bankarske skupine u ovom će sustavu zajednički nastupati kao zajednički osnivači (joint settlors), dok će kao neovisni upravitelj funkcionirati specijalizirana trust banka. Prema važećim pravilima, izdavatelji mogu uložiti najviše polovicu rezervi u sigurne kratkoročne japanske državne obveznice (JGBs), dok preostali dio mora biti držan u gotovini. Ovakvo postavljanje jamči strogo odvajanje klijentske imovine od imovine banaka i osigurava isplatu po nominalnoj vrijednosti u svim okolnostima (redemption-at-par).

Japanski regulatorni okvir

Cijeli je projekt čvrsto ukorijenjen u japanskom pravnom sustavu, koji spada među najnaprednije na svijetu. Već u lipnju 2023. na snagu su stupile izmjene Zakona o platnim uslugama (Payment Services Act), koje su uvele jasan licencni režim za stablecoine vezane uz fiat valute. Ta digitalna imovina službeno je klasificirana kao elektronički platni instrument. S aspekta zakonodavstva i zaštite potrošača na nju se gleda slično kao na stanja u uhodanim mobilnim aplikacijama PayPay ili Rakuten Pay. Zakon osim toga strogo ograničava domaće izdavanje stablecoina samo na licencirane banke, trust društva i registrirane pružatelje usluga prijenosa novčanih sredstava, što velikim bankarskim kućama pruža značajnu konkurentsku prednost. Dodatno pooštravanje pravila iz lipnja 2026. donijelo je stroži nadzor nad prekograničnim transakcijama, čime se minimaliziraju rizici zlouporabe sustava.

Konkurentsko okruženje na domaćem tržištu

Trojac banaka ne ulazi u potpuno prazno okruženje, budući da se japansko tržište stablecoina vezanih uz jen nakon legislativnog razjašnjenja počelo brzo razvijati. Od jeseni 2025. u funkciji je projekt JPYC, koji je uključen u isti platni okvir kao i uobičajeni digitalni novčanici. Početkom 2026. pridodan je korporativno orijentirani stablecoin JPYSC namijenjen institucijama i prekograničnim prijenosima, a u svibnju 2026. najavljena je valuta EJPY. Na tržištu svoje mjesto imaju i dolarske alternative, pri čemu je prvi odobreni stablecoin bio USDC već u ožujku 2025. Glavna razlika nadolazeće bankarske novosti, međutim, ne leži u samoj tehnologiji, već u masivnom opsegu i bez presedana visokoj razini institucionalnog povjerenja koju tri dominantne bankarske skupine mogu donijeti na tržište.

Posljedice za financijski sustav

Zajednički nastup ključnih financijskih institucija u Japanu definitivno pomiče stablecoine s rubnog tehnološkog segmenta izravno u glavni tok bankarstva. Izgradnja jedinstvene infrastrukture pretvorit će stablecoin vezan uz digitalni jen iz inovativnog eksperimenta u standardni platni i obračunski instrument. Japan se tako profilira kao globalni lider u sigurnoj i reguliranoj integraciji digitalnih tehnologija u tradicionalni financijski sustav bez ugrožavanja stabilnosti tržišta ili sigurnosti depozita šire javnosti.